|
| 03. Jan, 2026 |
 |
Ovaj put možete pročitati članak Colina Todhuntera, istraživača u Centru za istraživanje globalizacije u Montrealu.
U odnosu na globalizaciju, bavi se uglavnom poljoprivredom, sigurnošću hrane i energije, robnim razmjenama i razvojem. Međutim, budući da je sve međusobno povezano unutar globalističke agende, obrađuje i teme poput uvođenja digitalne diktature ili depopulacije.
Globalni preokreti koje smo doživjeli posljednjih godina često se prikazuju kao kaotičan slijed događaja: „pandemija“, inflacija, nestašica energije i rat. Nije ni čudo da je većina ljudi zbunjena.
Međutim, strukturna analiza otkriva ciljanije, kontrolirano demontiranje društvenog ugovora 20. stoljeća.
Svjedočimo prijelazu s produktivnog kapitalističkog modela koji je zahtijevao zdravu masovnu radnu snagu na ono što Yanis Varoufakis naziva tehno-feudalnim poretkom.
Pokretač ove transformacije bila je očajnička strategija financijske stabilizacije provedena putem događaja u javnom zdravstvu.
Kako je utvrdio profesor Fabio Vighi, globalni financijski sustav dosegao je točku krajnje nestabilnosti krajem 2019., što dokazuje kolaps američkog repo tržišta (gdje banke posuđuju jedna drugoj).
Zamrzavanjem realnog gospodarstva kroz karantene, središnje banke su ubrizgale ogromnu likvidnost kako bi spasile bankarski i financijski sektor. Da je taj novac ušao u funkcionalno gospodarstvo, izazvao bi hiperinflaciju.
Zadržavajući stanovništvo kod kuće, elita je provela tajnu financijsku pomoć koja je očuvala dominaciju financijske klase na štetu produktivne srednje klase.
Međutim, moralo se dogoditi geopolitičko resetiranje. Desetljećima se njemačko gospodarstvo oslanjalo na ove važne stupove: jeftin ruski plin i izvoz naprednih tehnologija u Kinu. Do kraja 2025. ti stupovi više ne postoje.
Kako profesor Michael Hudson primjećuje, „sabotaža“ plinovoda Sjeverni tok bila je strukturna nužnost za zapadnu financijsku elitu. Ako bi Njemačka nastavila integrirati se s Rusijom i Kinom, stvorila bi blok moći neovisan o američkom dolaru.
Sukob u Ukrajini imao je svrhu: doveo je do toga da je Njemačka zamijenila ruski plin isporučivan plinovodima i bila prisiljena masovno proširiti svoju infrastrukturu za ukapljeni prirodni plin (LNG) i oslanjati se na LNG iz SAD-a.
Za razliku od plinovodnog plina, LNG se mora hladiti, transportirati i ponovno uplinti, što je proces koji je inherentno 3-4 puta skuplji.
Rezultat je da je 2025. njemačka industrijska proizvodnja na najnižoj razini od 1990-ih. Teške industrije poput BASF-a (kemikalije) i ThyssenKruppa (čelik) sele se u SAD ili Kinu.
U međuvremenu, Njemačka se mijenja kladeći se na stvaranje radnih mjesta u sektoru zelene energije (uključujući i to da postane „središte vodika“), poluvodičima i mikroelektronici, robotici i biotehnologiji te preusmjeravajući svoj kapital u godišnju obrambenu potrošnju od 150 milijardi eura.
Istovremeno, dok Njemačka propada, londonski City napreduje zahvaljujući globalnoj volatilnosti. Između ostalog, City je globalno središte za osiguranje od ratnih rizika i energetsko posredovanje.
Kada je naftovod uništen ili je ugrožen strateški važan brodski put, cijena osiguranja od ratnog rizika utrostručuje se. Londonsko tržište osiguranja (Lloyd"s) prikuplja te “premije rizika” od globalnog gospodarstva.
Gradski brokeri geopolitičku nestabilnost vide kao nestabilnu klasu imovine. Čak i dok su britanska kućanstva uništena računima za energiju, financijsko središte ostaje profitabilno izvlačeći bogatstvo iz samog kaosa koji vanjska politika pomaže stvoriti.
Štoviše, Londonski City osigurao je svoju poziciju nezamjenjivog posrednika u transatlantskoj trgovini energijom. Dok fizički plin potječe iz SAD-a, a troši se u Europi, financijska i pravna struktura ove trgovine gotovo se u potpunosti upravlja u Londonu.
Brokeri i burze poput ICE-a (Intercontinental Exchange) u Londonu zabilježili su rekordne količine LNG terminskih ugovora i derivata, koji su financijske oklade na buduću cijenu benzina.
Kako se volatilnost povećava, povećavaju se naknade i provizije koje naplaćuju londonski trgovci i klirinške kuće.
Više od 90% svjetskog pomorskog osiguranja, uključujući specijalizirano i visoko osigurano pokriće potrebno za LNG tankere, osigurava Lloyd"s.
Nametanjem strogih premija za ratni rizik svakom brodu koji ulazi u europske vode, London zapravo nameće privatni porez na svaku molekulu plina koja nadomješta izgubljenu rusku opskrbu plinovodima.
To osigurava da, dok se europska industrija bori s visokim troškovima energije, financijske tvrtke iz Cityja snose ogroman teret logistike zamjenskih zaliha.
Naravno, strukturna prilagodba gospodarstava dovodi do ogromnih društvenih napetosti. I tu dolazi do izražaja „ruska prijetnja“. Uzdignuta je na razinu sveobuhvatne unutarnje naracije koja služi za upravljanje domaćim neslaganjem i mobilizaciju javnosti da podrži zastavu.
Strašilo ima ključnu psihološku funkciju pretvarajući rastući bijes siromašnih u patriotsku dužnost podnošenja teškoća.
U ovom režimu „trajne izvanredne situacije“, svaka industrijska akcija, prosvjed ili sustavna kritika mogu se označiti kao zlonamjerni strani utjecaj ili subverzivna aktivnost, što državi omogućuje korištenje novih, sveobuhvatnih policijskih ovlasti za suzbijanje unutarnjih trenja.
Da bi država opravdala preusmjeravanje milijardi poreznih prihoda od propadajućih javnih službi u vojno-industrijski kompleks kako bi stvorila „rast“ u propalom gospodarstvu država mora održavati visoku razinu straha za vlastito postojanje.
U Ujedinjenom Kraljevstvu, Strategija obrambene industrije 2025. izričito predstavlja militarizaciju kao pokretač rasta, koristeći prijetnju ruske invazije kako bi legitimizirala državno subvencionirani transfer bogatstva visokotehnološkim obrambenim izvođačima radova.
Stvaranjem trajnog ratnog stanja, elita osigurava da glavni stup gospodarstva bude onaj koji izravno služi sigurnosti države, dok se stanovništvo obavještava da su njihovo sve manje zdravstveno osiguranje i mirovine nužna žrtva za opstanak nacije.
U tom smislu vidimo i promjenu položaja čovjeka. U industrijskom dobu država je „doprinosila“ radničkoj klasi, ulažući u zdravstvo i obrazovanje jer joj je bilo potrebno zdravo stanovništvo za pokretanje proizvodnje.
Umjetna inteligencija, robotika i ekonomski pad sve više otpuštaju velik dio ove radne snage.
Budući da kapital više ne može smatrati reprodukciju rada poželjnom ili profitabilnom, država će povući svoju pretplatu.
Vidljivi raspad NHS-a rezultat je namjernog dezinvestiranja. (Tržište privatnog zdravstvenog osiguranja u Ujedinjenom Kraljevstvu naraslo je na rekordnih 8,64 milijarde funti, što je porast od gotovo 14% u odnosu na prethodnu godinu.)
Ako radnik više nije potreban za proizvodnju, država smatra zdravstvenu skrb “nasukanim troškom” kojeg se mora riješiti.
Kada stanovništvo više nije imovina već fiskalni teret, država prelazi s brige na upravljanje depopulacijom. Nije slučajno da smo na Zapadu vidjeli pozive za brzu legalizaciju potpomognutog samoubojstva.
To bi također moglo objasniti propisivanje midazolama i naredbe o zabrani oživlnja u domovima za starije i nemoćne tijekom pandemije COVID-19. Podaci pokazuju da je vlada Ujedinjenog Kraljevstva kupila ogromnu količinu midazolama početkom 2020. (zalihe za dvije godine u samo dva mjeseca).
U službenoj procjeni učinka iz 2025. godine navedeno je da bi legalizacija potpomognute smrti donijela “značajne uštede troškova” za NHS i državni mirovinski sustav, procijenjene na do 18,3 milijuna funti tijekom deset godina samo u mirovinama.
Zakon o bolesnim odraslim osobama na kraju života (svibanj 2025.) službeno je kvantificirao utjecaj na „naknade i mirovine“. Procjenjuje se da će država u roku od 10 godina uštedjeti oko 27,7 milijuna funti godišnje na neisplaćenim mirovinama i naknadama zahvaljujući potpomognutom umiranju.
Ubrzavanjem „odlaska“ neproduktivnih seniora (što se dogodilo s marketinškim sloganom iz doba COVID-a „spašavanje bake“?), sustav će izbrisati milijarde budućih mirovinskih obveza iz državne bilance.
Što možemo očekivati u budućnosti? Vidjet ćemo kako će elita nastaviti gurati narativ o trajnom izvanrednom stanju pod izlikom klimatske krize i ruske prijetnje kako bi osigurala ideološku disciplinu potrebnu za opravdanje povećanih mjera štednje.
U međuvremenu, digitalni identiteti i digitalne valute središnjih banaka stvorit će sustav totalnog nadzora. U ovom sustavu u nastajanju, građanin će biti zamijenjen „kontroliranim subjektom“, čiji pristup gospodarstvu ovisi o društvenom kreditnom rejtingu.
|
Slike:
Komentari 0
Trenutno nema komentara na ovaj članak ...
NAPOMENA: Newsexchange ne preuzima odgovornost za komentatore i sadržaj koji objavljuju. U krajnjem slučaju, komentari se brišu ili se isključuje mogućnost komentiranja ...
|
|
|
Galerija:
|
|